Izlazni linkovi nam trebaju da bismo dodali različite izvore u blog postu.
Uz to što ih linkamo, izvore koristimo:
- za proširivanje priče o kojoj u blogu govorimo,
- kao izvor dodatnih informacija koje nam trebaju,
- kao argument za ili protiv našeg stava.
Biranje izvora koji ćete linkati strateški je element teksta, bez obzira na to je li razlog SEO, pričanje priče ili proširivanje znanja. A kasnije ću vam objasniti zašto je strateški.
Kako ćete vi koristiti izlazne linkove ne mora ovisiti isključivo o SEO optimizaciji. Postoje situacije i kontekst u kojem vam trebaju izvori korisni za vašu publiku, a često ti izvori nemaju veliki SEO autoritet.
Zašto koristimo izlazne linkove?
Razlog zašto linkamo izvore u blog postovima je podizanje kvalitete našeg bloga. Linkamo jer:
- Želimo stvoriti interaktivnost
Čitatelji očekuju da i najobičnije dnevne vijesti imaju elemente nove tehnologije. Istraživanja, data novinarstvo, multimedia, intervjui, sve ovo treba biti sastavni dio teksta na webu.
Sve su to elementi online sadržaja i ono što ga čini drukčijim od teksta na papiru. Istraživanja, intervjui, priče drugih ljudi mogu biti dio našeg blog posta iako mi nismo autori linkanog sadržaja.
Ne možemo u svom blogu napisati sve što bi tekst činilo potpunim, ali zato možemo dobrim izborom izlaznih linkova upotpuniti svoj blog i dati mu dublji smisao.
- Želimo biti autoritet
Pružiti čitateljima dodatne provjerene informacije vas čini kredibilnim i pouzdanim izvorom informacija iako nije svaka informacija iz vašeg znanja i iskustva.
Ako u blog postu dajete svoje znanje iz prakse i dajete čitateljima vrijednost, a informacije koje vi nemate dodate u izlaznim linkovima, vi time gradite autoritet.
- Povećavamo transparentnost
Kada želite informaciju učiniti cjelovitom, link je najjednostavnija i najtransparentnija metoda. Logično je da ne možemo za svaki tekst imati vlastita istraživanja, definicije, znanja i primjere. Zato možemo pokazati tko ima i kako je taj drugi izvor utjecao na nas, kako smo to primijenili u svom poslu.
Ako pokažemo čitatelju naš postupak prikupljanja informacija, znanja i podataka, dajemo svom blogu veću vrijednost.
Cilj korištenja izlaznih linkova
Ako radimo SEO optimizaciju bloga cilj izlaznog linkanja je steći povjerenje čitatelja.
Ali što je s onim tekstovima koje ne optimiziramo, a ipak u njima koristimo izlazne linkove?
Kada pišem kao SEO copywriter ili kao brend PR koristim isti metod biranja izlaznih linkova kao izvora u priči.
To je KaSP metod.
Ovo je skraćenica od komunikacijski, SEO i poslovni cilj korištenja izlaznog linka.
Komunikacijski cilj
Ovakvo linkanje je oblik poslovne komunikacije i može biti dobar način za izgradnju odnosa.
Netko je obavio dobar posao i vi ćete u svom tekstu taj posao spomenuti. Dat ćete nekome “pohvalu” za trud i rad, a vaš tekst dobija dodatni kontekst i dubinu priče.
Imam li konkretan rezultat od ovakvog pristupa?
Imam, a imaju i moji klijenti. Ljudi reagiraju kada se govori o njima. Vrlo konkretni poslovni prijedlozi i suradnje mogu doći iz ovakve prakse.
SEO cilj
Ako je primarni cilj izlaznog linka SEO onda biramo izvore s dobrim SEO autoritetom. Hoće li izlazni link utjecati na naš SEO? Precizan odgovor na ovo pitanje ne zna nitko.
John Mueller je na pitanje o utjecaju izlaznih linkova kazao: “Povezivanje na druge web stranice izvrstan je način pružanja vrijednosti svojim korisnicima. Često linkovi pomažu korisnicima da saznaju više, da provjere vaše izvore i da bolje razumiju koliko je vaš sadržaj relevantan za pitanja koja imaju.”
John Mueller
Jesam li ja osjetila SEO benefite od linkanja mnogo većih autoriteta u svojim blogovima? Nisam u poziciji na Googleu, ali jesam u povjerenju onih koji čitaju tekst i jave se nakon čitanja.
Poslovni cilj
Kada koristimo ovaj način linkanja u blogu?
- Ako imamo poslovne partnere čiji rad želimo istaknuti
- Ako s nekim imamo cobranding suradnju,
- Ako imamo sponzore ili donatore
- Ako se radi o projektu našem ili našeg poslovnog partnera
Ako smo spomenuli neki izvor u blogu znači da je sadržaj sa linka zaista vrijedan za nas i za čitatelje. Nećemo to spominjati samo da zadovoljimo formu jer eto partner nam je, pa ćemo ga ispoštovati.
Ovdje je jedini cilj ispoštovati davanje vrijednog sadržaja kroz sve moguće elemente.
Kada sam pisala tekst o korištenju live bloga u medijima, željela sam iskoristiti primjer domaćih medija i aktualnih događaja. Dobrim mi se učinio live blog sa slike ispod. A portal naveden u primjeru i Balkansmedia.org (na kojem je moj tekst objavljen) su partnerski projekti.
Na ovaj sam način koristila dobar primjer vrijedan čitateljima jer ima različite elemente live bloga. Uz to sam istaknula rad partnera kao jako dobar i dala vidljivost njihovim projektima.
Ne mogu tvrditi da je ovaj link mogao utjecati na bolju SEO poziciju teksta, ali znam da je primjer čitateljima koristan jer donosi novo znanje i uvid u konkretan primjer iz domaćih medija.
Kako ja biram izlazne linkove
Ne pišem isključivo SEO blogove, često postoji potreba za blogovima koji komuniciraju organizacijsku kulturu i vrijednosti, za PR sadržajima gdje je brand storytelling prioritet.
U ovakvim tekstovima domain authority vanjskog izvora nije najvažniji filter pri izboru.
Zato sam sebi napravila proces koji će mi olakšati odluku i ušediti vrijeme za analiziranje.
Proces biranja izlaznih linkova
Prije biranja izvora, definiram zašto mi treba taj izvor u određenom dijelu teksta. Da pojasnim malo konkretnije.
Ponekad pišem tekstove kojima je cilj komunicirati s vrlo malom skupinom ljudi koji određene teme ne traže na Googleu.
U ovim situacijama detaljno analiziram prije donošenja odluka.
Moji filteri za procjenu kvalitete izvora za blogove koje pišem sebi i klijentima:
1. autoritet osobe čiji tekst linkam
U ovoj kategoriji su:
- menadžeri, lideri, stručnjaci koji su objavili knjige, kolumne
- pojedinci koji su proveli istraživanja i donose konkretne uvide, podatke, rezultate iz prakse
- ljudi s jako specifičnim pričama ili iskustvima.
U ovu kategoriju idu i manje poznate osobe koje su dugo u struci i imaju specifična znanja, ali nisu poznati široj javnosti jer se ne eksponiraju. Primjer ovakvog izlaznog linka imam u tekstu o produktivnosti u kojem sam linkala tekst malo poznate autorice, ali velike stručnjakinje u svojoj oblasti.
Napomena:
Pored autoriteta osoba ima i digitalni otisak. Linkanje teksta određene osobe možda nije dobra opcija ako:
- se osoba zalaže za stavove koji nisu u skladu s vrijednostima kompanije, a sve to je vidljivo na internetu
- osoba ističe svoje političke stavove, a kompanija ne želi “politiku u svoju butigu.”
2. autoritet institucije
U tekstovima je ponekad potrebno spomenuti institucije ako ćete time pokazati da pratite poslovne promjene, trendove, procese. Ovakav link vam je potreban da pokažete proaktivnost u učenju i poznavanju zakona struke.
Primjer mogu biti Google, Deloitte, Harvard Business Review, Vanjskotrgovinska komora, Porezna uprava…
3. primjer iz prakse koji pokazuje specifičnu stručnost, specifičan pristup, poslovne procese
Ovo se često odnosi na web stranice koje nemaju veliki autoritet domene ili na osobe koje nisu poznate javnosti. Postoje dobri autori i izvori čiji tekst može donijeti korist i blogu koji ja napišem i osobi koja će taj blog pročitati.
Za ovakve se izvore često odlučim jer smatram da je kvalitet informacije s tog linka važniji od rejtinga.
4. kvalitet podataka
Istraživanja koja ljudi samostalno provedu i promoviraju u okviru svojih blogova i uz pomoć društvenih mreža, mogu biti vrijedni kao i znanstvena istraživanja jer pokazuju stanje na tržištu. Zato se često odlučim koristiti ovakva istraživanja u svojim tekstovima.
Često su to uske niše i specifične teme, pa je istraživanje zanimljivo mnogima koji su u toj industriji.
U ovom sam tekstu koristila istraživanja o blogerskoj sceni na Balkanu jer ta istraživanja nisu česta, a korisna su za upoznavanje blogerske zajednice.
5. kvalitet web stranice
Dobar sadržaj na lošoj web stranici ne može prevagnuti u mojim procjenama.
Ako web stranica ima jako loše korisničko iskustvo, tehničke probleme i desetke oglasa, ne ulazi u konkurenciju i kada su podaci, tekstovi, istraživanja bili dobri i interesantni.
Zašto je ovo toliki problem?
Jer na relevantnost autora i izvora utječe i prvi dojam na internetu. Ako uz istraživanje u paketu dolazi 7 oglasa i 5 skočnih prozora, to nije dobar dodatak poslovnom sadržaju koji ću ja kreirati.
Pod kvalitetom web stranice podrazumijevam i ime domene.
Zašto mi je i ime domene važno? Pogledajte ovu fotografiju i prosudite sami.
Prvi na Googleu nisu uvijek najbolji
…zato posudite moju KaSP metodu procjene izvora.
KaSP metoda procjene kvalitete izvora
- autoritet osobe čiji tekst linkam
Pod uvjetom da se:
– osoba ne zalaže za stavove koji nisu u skladu s vrijednostima kompanije
– osoba ne ističe svoje političke stavove, a kompanija ne želi “politiku u svoju butigu.”
- autoritet institucije
- primjer iz prakse koji pokazuje specifičnu stručnost, specifičan pristup, poslovne procese
- kvalitet podataka
- kvalitet web stranice
Traženje izlaznih izvora koje ćete linkati u svom blogu ili na neki drugi način spominjati u svom sadržaju zahtijeva analitičnost, koncentraciju i ogromnu količinu vremena.
Najkvalitetniji izvori nisu uvijek prvi na Googleu i zato je potrebno istraživanje da bi se do tih sadržaja došlo.