Facebook post o reklami „postani bloger za 4 nedelje“ koji je objavila Sandra Simonović na svom profilu potaknuo me na analizu i razmišljanje o svom bloganju i procesu tijekom kojeg je od mene nastajao bloger.
Jesam li ja bloger?
Ako pogledam objektivno i nisam.
Pišem redovno, ali ne objavljujem jer često napisanim nisam zadovoljna.
Nisam integrirana u blog zajednicu, znaju oni mene, pratim ja njih, ali sve je to nekako izdaleka i u „bijelim rukavicama“.
Ono po čemu bih se mogla smatrati blogerom je izbrušen stil pisanja. Osjetila sam kako zajednica funkcionira, poznajem zakonitosti koje tu vladaju.
Što bi tebi bilo potrebno da postaneš bloger ili bar kreneš tim putem?
Tečaj ili online edukacija o blogovanju od četiri tjedna neće biti dovoljna, a ni 180 eura nije ulaganje za dobijanje ove titulu.
Znanje o pisanju bloga ne može ti nitko prenijeti, to moraš naučiti i ispraksirati sam, a učenje i istraživanje zahtijeva mnoooogo truda i ulaganja sebe.
Prije svega pisanja i to po mogućnosti na svom blogu.
Imaš li novaca za web stranicu?
Na samom početku zapitaj se imaš li novaca za web stranicu, obuku za administriranje i održavanje stranice?
Ako imaš, mnogo toga možeš preskočiti, što nije pametno, ali je olakšavajuće.
Ako nemaš novac morat ćeš naučiti što je server, cPanel, HTML, CSS, PHP, DNS, FTP, MySQL, CMS, Google Analytics, i još hrpetinu tehničkih stvari koje nemaju nikakve veze sa samim pisanjem bloga, ali su temelj za mjesto na kojem objavljujes svoje postove.
Nakon toga, slijedi primjena naučenog u realizaciji projekta „JA BLOGER“:
- zakup domene
- izbor hostinga
- izbor CMS-a
- postavljanje web stranice
- izrada pametne informacijske arhitekture
- konfiguracija tehničkih postavki (izbor dodataka, prilagođavanje datuma, linkova…)
- povezivanje vaše web stranice sa Google Analyticsom, FeedBurnerom (ili nekim sličnim servisom)
- povezivanje stranice sa društvenim mrežama
- optimizacija stranice
Da sebi olakšaš početak, možeš izabrati neki od besplatnih servisa za vođenje bloga (WordPress, Blogger…).
Nije idealno, ali je lakše ići linijom manjeg otpora.
Izgled teksta za web
Sad kad imaš gdje objavljivati, slijedi pisanje postova.
Nije to običan, duhovit interesantan tekst. Pored talenta, želje za pisanjem, bitna stavka pisanja su opet neka tehnička pravila.
Znate li kako blogpost treba izgledati?
Da, izgled teksta je jako bitan!
U knjizi Online novinarstvo Mato Brautović navodi da čak 79% korisnika ne čita već samo skenira web stranice, odabirući pojedine riječi i sadržaje koji ih zanimaju. Usto, čitanje s monitora 25 posto je sporije nego čitanje s papira. Zbog toga se pri pisanju ili prilagodbi treba pridržavati određenih pravila.
U svom istraživanju Nielsen Norman Group snimali su kako 232 korisnika gledaju tisuće web stranica. Istraživanje je otkrilo da je ponašanje korisnika poprilično konzistentno na različitim stranicama. Ovaj dominantni uzorak ponašanja izgleda kao veliko tiskano slovo F.
Optimizacija sadržaja za tražilice
Sad kad ste svladali i ovaj dio, morate poznavati osnove optimizacije za tražilice. Koja korist od savršenih i korisnih tekstova kad nitko za njih nije čuo?! Ono što je bitno u ovom dijelu učenja je naći pravu mjeru između pisanja za tražilice i za posjetitelje vašeg bloga odnosno spojiti SEO (Search Engine Optimization) i HEO (Human Eye Optimization).
To što je tekst dobro optimiziran ne znači da je čitateljima interesantan. Jedna od obveznih vještina je dodavanje kvalitetnih poveznica (linkova) u tekst jer time čitateljima dajete mogućnost za daljnje istraživanje teme, a da biste kvalitetno odabrali sadržaje sa linkovanih stranica morate poznavati materiju (što je jako teško za samo četiri tjedna).
Konačno slijedi pisanje!
Da biste uopće počeli pisati morate znati odabrati i istražiti temu, provjeriti što je već objavljivano, na koji je način tema obrađivana. Morate ponuditi nešto drukčije i novo…
Odabir fotografija
Kažu da se dnevno na različite servise podigne 500 milijuna fotografija. Instagram, Tumblr, Pinterest, Facebook, Twitter, YouTube su društvene mreže na kojima publika konzumira vizualne sadržaje u mnogo većem obujmu nego sve ostale sadržaje zajedno. To znači da morate znati nešto o obradi i prilagođavanju fotografija za web.
Prvo morate imati malu riznicu fotografija za objavu na blogu! Sandra je na svom blogu objavila post o servisima koji nude besplatne fotografije. Kad odaberete odgovarajuću fotografiju za post morate prilagoditi veličinu. Ja najčešće koristim alat http://picresize.com. Zatim podignete fotografiju na server, ubacite u post i nakon toga i fotografiju optimizirate. ALT ne smije ostati prazan! Vi već znate što je alt tekst, to je gradivo iz prvog dijela ovog procesa. Ispod fotografije obvezno dodate izvor jer u protivnom riskirate da vas netko tuži za kršenje autorskih prava.
Analiza sadržaja
Nakon svega, WordPress ima mogućnost dodavanja dodatka (Copy Compass) koji analizira kompliciranost posta koji želite objaviti. Ako je napisano razumljivo djetetu od 12 godina (osmi razred) tekst je idealan za web, privući će i držati pažnju posjetitelja. U suprotnom, ako je tekst ocijenjen drukčije, znači da je kompliciran jer su rečenice duge, korišteni su strani izrazi, tekst je predug. Ako ne koristite WordPress, tekst možete dati na čitanje nekom od prijatelja da biste imali još jedno (objektivno) mišljenje.
Na kraju, kad ste sve ovo naučili, mislite da ste postali bloger? Niste postali ništa! Tek sad kad ste se polomili od učenja slijedi novo učenje jer ovo je tek dobar temelj za početak. Ako sve ovo uspijete naučiti i ISPRAKSIRATI (!) za samo četiri tjedna svaka vam čast.
I da ne zaboravim reći još jedno jako važno pravilo. Ne pišite tekstove koji su duži od 500 karaktera. Kažu da takve tekstove nitko ne čita
